Radiologija: Na slici

Prije 125 godina Wilhelm Conrad Röntgen otkrio je zrake nazvane po njemu i tako obogatio medicinu. Što se tada dogodilo i kako liječnici danas fotografiraju unutrašnjost svojih pacijenata

Da je Wilhelm-Conrad Röntgen održavao red, danas bi medicina mogla biti drugačija. No, 8. studenoga 1895. godine u laboratoriju fizičara nalazila se bočica barij-platinaste cijanure. "Kao i mnogi kolege, Roentgen je u to vrijeme eksperimentirao s elektronskim zrakama", kaže profesor Dietbert Hahn, radiolog i predsjednik Odbora povjerenika Roentgena na Roentgenovom memorijalu u Würzburgu. "Odjednom je primijetio da bočica koja se nalazila u blizini cijevi svijetli u mraku. Preko cijevi je stavio kartonsku kutiju, ali cijanid platine barij i dalje je svijetlio."

Roentgen je probao debelu knjigu i na kraju drvenu kutiju, ali ništa od toga nije moglo promijeniti fluorescenciju. Kakve su to zrake bile koje su prodrle u sve? Kako bi ih istražio, fizičar se povukao u svoj laboratorij sljedećih šest tjedana i otkrio zapanjujuće stvari: zrake se nisu zaustavile ni na ljudskom tijelu.

Röntgenova supruga kao prvi ispitanik

S tim znanjem, Röntgen je mogao učiniti ono što nitko prije nije radio - fotografirati unutrašnjost žive osobe. "Njegova supruga Bertha donosila mu je hranu svaki dan iz službenog stana na gornjem katu. Tako je došlo do toga da je ona postala predmetom njegovih eksperimenata i da joj je prva rentgenska slika na svijetu uzeta iz ruke", izvještava radiolog Hahn.

Četiri dana nakon Božića, Röntgen je objavio esej o svom otkriću. "Od tada je metoda obilazila svijet", kaže Hahn. "Röntgen je želio da njegovo otkriće bude svima dostupno, pa se odlučio protiv patenta." Kaže se da je tada fizičar, koji je dobio Nobelovu nagradu 1901. godine, rekao: "Ne mogu zapravo zamisliti da su zrake korisne za medicinu." Da je znao koliko je pogriješio.

Metode koje se danas koriste u radiološkom snimanju su:

1. RTG

"Do danas smo radili RTG kao što su radili RTG", kaže radiolog prof. Dietbert Hahn, "ali s mnogo nižom dozom zračenja." 1901. trebalo je do sedam minuta da se napravi rendgen pluća, a danas djeluje u djelićima sekunde. U prosjeku se svaki Nijemac zrači 1,7 puta godišnje. Što je tkivo u tijelu gušće, to se svjetlije prikazuje na rendgenskoj slici. Kosti se najbolje vizualiziraju, pa su liječnici izvorno rendgenovani prvenstveno kad se sumnjalo na prijelom. Iako je čak do 1960-ih bilo uobičajeno da se rentgenska dječja stopala u trgovinama cipela određuju ispravnom veličinom cipela, danas je opasnost od zračenja dobro poznata: Nitko više ne uzima nepotrebne rendgenske zrake.

2. Računalna tomografija (CT)

U CT-u računalo stvara trodimenzionalne prikaze sastavljanjem slika iz rotirajućeg rendgenskog uređaja. Prvi CT glave dogodio se 1972. godine. Radiolozi CT koriste za ispitivanje svih dijelova tijela s različitim bolestima: na primjer, lubanja ako se sumnja na moždani udar, pluća ako se sumnja na rak pluća ili cijelo tijelo žrtava nesreće ili pacijenata s karcinomom, kaže profesor. Heinz-Peter Schlemmer, voditelj odjela za radiologiju u Njemačkom centru za istraživanje raka. Medicinske koristi opravdavaju veće izlaganje zračenju, koje je desetak puta veće nego kod rentgenskih zraka. Broj CT pregleda u Njemačkoj povećao se za 45 posto između 2007. i 2016. godine.

3. Snimanje magnetske rezonancije (MRI)

Magnetska rezonancija, razvijena početkom 1980-ih, temelji se na jakim magnetskim poljima i elektromagnetskim radio valovima. "Od svih slikovnih postupaka pruža najveći kontrast mekih tkiva", kaže prof. Heinz-Peter Schlemmer iz Njemačkog centra za istraživanje raka. "Pomoću nje možemo pregledati sve organe i mišićno-koštani sustav, tj. Mišiće i zglobove." Najveća prednost magnetske rezonance: pacijent nije izložen zračenju. Godišnje se u Njemačkoj održi oko 11 milijuna MRI pregleda.

4. Ultrazvuk

Daleko najčešći ultrazvučni pregledi provode se u kojima zvučni valovi prodiru u tijelo. "Metoda se koristi od ranih 1970-ih", kaže radiolog profesor Dietbert Hahn. Ultrazvučne preglede provode i liječnici koji nisu radiolozi, objašnjava Heinz-Peter Schlemmer iz Heidelberga: "Ginekolozi, urolozi, kirurzi, ortopedi i internisti koriste metodu u svojoj svakodnevnoj rutini." Ultrazvuk nije ni bolan ni opasan za pacijente. Nema nuspojava.

5. Scintigrafija

Scintigrafija razvijena 1956. godine je pregled nuklearne medicine pomoću kojeg se metabolička aktivnost može grafički prikazati. Liječnici koriste postupak, na primjer, u slučaju tumorskih bolesti ili ako pregledavaju štitnjaču ako postoji sumnja na hiperfunkciju. Pacijentu prvo ubrizgavaju slabo radioaktivno sredstvo. To se akumulira u tkivu, raspada se i oslobađa zračenje koje se može zabilježiti posebnom kamerom. Izloženost zračenju manja je kod scintigrafije nego kod CT-a, ali nešto veća nego kod rentgenskog zračenja. Prema Federalnom uredu za zaštitu od zračenja, svake se godine održi 2,5 milijuna pregleda nuklearne medicine.